Održana prezentacija upisa u strukovna zanimanja i strukovne škole
Obrtnička komora PGŽ je u sklopu svojih promotivnih aktivnosti održala prezentaciju Pročitaj više...
Sastanak s direktorom 3.MAJ-a - Tema: višemjesečno neplaćanje računa
Temeljem upozorenja većeg broja članova obrtnika, kooperanata brodogradilišta 3.MAJ u Rijeci Pročitaj više...
Info-dan o naukovanju okupio 60 poslodavaca u Art kinu
Nakon prvoga koji je održan u Splitu prije mjesec dana, drugi Info-dan o naukovanju Pročitaj više...
Predstavljen projekt Zajednička nabava HOK ZNA
U Obrtničkoj komori Primorsko-goranske županije u Rijeci održana je medijska prezentacija projekta Hrvatske obrtničke komore Pročitaj više...
INA novi partner u projektu |dq|Zajednička nabava – HOK ZNA|dq|
Svečanim potpisivanjem Sporazuma, definirana je suradnja Hrvatske obrtničke komore i INA - Industrija nafte... Pročitaj više...
ZAJEDNIČKA NABAVA – PROGRAM POGODNOSTI ZA OBRTNIKE
Zajednička nabava - Program pogodnosti za obrtnike! Pročitaj više...

Četvrti Okrugli stol računovođa pod nazivom „Bez računovođa se ne računa“ u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, nakon Zagreba, Osijeka i Zadra,  održan je 16. listopada i u Rijeci, a domaćin je bila Obrtnička komora Primorsko-goranske županije.

 

Predstavnici relevantnih institucija iznijeli su svoja stajališta o brojnim temama važnim za računovodstvenu struku, a izlaganja je pratilo veći broj računovođa iz Primorsko-goranske županije.

 

Nazočne je pozdravio predsjednik Obrtničke komore Primorsko-goranske županije, Dalibor Kratohvil, a raspravu je otvorila i moderirala Đurđica Mostarčić, predsjednica sekcije računovođa pri HOK-u.

 

Sudionici Okruglog stola bili su predstavnici Porezne uprave Rijeka, Biljana Tomin i Violeta Jelenčić, Luka Orlović ispred Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika (HZ RIF), Elen Bambić ispred Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Davor Rameša ispred Hrvatske gospodarske komore ŽK Rijeka (HGK), Meri Vujnović ispred Obrtničke komore Primorsko-goranske županije (OK PGŽ), Mira Dimitrić ispred Ekonomskog fakulteta u Rijeci, Damir Židanić ispred Hrvatske obrtničke komore (HOK) i Vesna Varšava ispred Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH).

 

Evidentno je da u cijeloj Hrvatskoj računovođe prate isti problemi, istakla je Đurđica Mostarčić u uvodnom izlaganju, a cilj ovoga skupa je hrvatskoj javnosti skrenuti pozornost na te probleme i upozoriti na činjenicu da su računovođe bitan poveznik između poduzetnika i zakonodavca. Naglasila je da struka ima puno dobrih i konstruktivnih prijedloga za pomoć zakonodavcu pri donošenju propisa iz ove oblasti.

 

Luka Orlović, predstavnik Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika (HZ RIF) istaknuo je kako najviše problema nastaje sa tumačenjima zakona i pravilnika zbog brojnih izmjena koje su nastupile od 2013. godine. To izaziva pravnu nesigurnost pa je poduzetnicima i stranim ulagačima teško kvalitetno isplanirati poslovnu investiciju.

Veliki problem predstavljaju promjene propisa koje se događaju „preko noći“ posljedica čega je kratak vremenski period za prilagodbu i rješavanje svih praktičnih primjera.

Telefonski pozivi poduzetnika koji traže savjet su svakodnevni , a svaki savjetnik prosječno odgovara na 40-tak poziva dnevno, nastojeći pronaći pravi odgovor kako poslodavci ne bi trpjeli negativne posljedice ukoliko pogrešno shvate neki propis.

 

 Elen Bambić, predstavnica HUP-a  naglasila je da su zbog stalnih izmjena i donošenja novih propisa računovođe prisiljene na stalnu edukaciju kako bi bili u tijeku zbivanja. Problem je i u tome što u Hrvatskoj porezno savjetništvo nije zaživjelo, pa su računovođe preuzele dio problematike na sebe. Mnogi poduzetnici nemaju mogućnosti pohađati skupe edukacije i savjetovanja pa se velikim dijelom oslanjaju na računovođe.

Postoje 3 vrste klijenata i poduzetnika: oni koji svoje računovođe u potpunosti slušaju i oslanjaju se na njih, oni koji ih doživljavaju kao trošak i one koji sa računovođom surađuju, educiraju se i shvaćaju da je podrška računovođa iznimno važna i korisna, ali takvih je samo 20%.

Educiranje djelatnika još je jedan aspekt na koji se mora obratiti pažnja jer ne postoji niti jedna ustanova koja će pripremiti radnika za rad u računovodstvenom servisu.

 

Vesna Varšava, predstavnica IPRH dodala je kako od 2013. godine postoji nametanje neračunovodstvenih poslova računovođama pa se tako u svim ustanovama od Porezne uprave, HZMIO i dr. poduzetnici upućuju računovođi za rješavanje raznih problema koji ne spadaju u računovodstvene poslove. Postalo je uobičajeno da se računovođe bave i ovršnim zakonom i radnim pravom, što zapravo ne bi trebalo spadati u djelokrug rada računovođa.

 

Meri Vujnović – izvijestila je nazočne o anketi koju je provela HOK propitavši računovođe o problemima sa kojima se susreću, a na temelju prikupljenih podataka Sekcija računovođa HOK-a, napravila je prijedlog za administrativno rasterećenje poduzetnika i obrtnika i unaprjeđenje rada računovodstvene struke proslijedivši ga na sva nadležna ministarstva.

Kao pozitivnu promjenu spomenula je bolju suradnju sa Poreznom upravom koja sada u jednom dijelu ima i savjetodavnu ulogu, te je usprkos rigoroznim kontrolama u nadzoru mnogim poduzetnicima koji su prvi puta pogriješili dana šansa da grešku u određenom roku isprave, bez izricanja sankcija.

 

Na pitanje kao se može poboljšati suradnja između računovođa i Porezne uprave predstavnice Porezne uprave Rijeka, Biljana Tomin i Violeta Jelenčić odgovorile su da se računovođe za rješavanje spomenute problematike mogu obratiti referentima u Poreznoj upravi, odnosno savjetnicima putem telefona ili portala „Pišite nam“.

U nekim se složenijim slučajevima konzultira i Središnji ured, te šalju mišljenja na potvrdu, kako bi se neki problem riješio ne samo za poreznog obveznika koji je postavio upit nego i za sve sljedeće slučajeve koji se pojave.

Budući da zakonom nisu predviđeni svi slučajevi koji se događaju u praksi, tako referenti i savjetnici ponešto nauče od obveznika.

 

Davor Rameša (KONTO d.o.o), predstavnik HGK potvrdio je da se sa navedenim problemima obrtnika susreću i trgovačka društva.

Složivši se s ranije navedenim prijedlozima dodao je i prijedlog da se pri izricanju kazni treba voditi računa o šteti koja nastaje državnom proračunu.

Zamjerka je i učestala promjena propisa uslijed čega se mnogi poduzetnici odlučuju registrirati poduzeća u inozemstvu zbog lakšeg i sigurnijeg poslovanja,a kao problem istaknuo je i različito, neujednačeno postupanje poreznih referenata,

Spomenuo je i Strukovnu skupina računovođa pri HGK u Rijeci koja je osnovana sa ciljem  podrške  IPRH koji predstavlja računovođe u cijeloj Hrvatskoj, kako bi se zajedničkim snagama nastojala riješiti problematika računovodstvene struke.

 

Mira Dimitrić, predstavnica Ekonomskog fakulteta u Rijeci je podsjetila je nazočne na  projekt u kojem je sudjelovao Ekonomski fakultet prije 15 godina s ciljem izračuna kvantitativnih i kvalitativnih troškova ispunjavanja porezne obveze. Rezultati tog istraživanja bili su objavljeni u Poreznom vjesniku, ali identični problemi koji su postojali u 2003. godini postoje i danas, što znači da se u računovodstvenoj struci suštinske i kvalitativne promjene nisu dogodile jako dugo.

Mišljenja je da program obrazovanja pruža odgovarajuće znanje studentima iako pomalo apstraktno, jer nema praktičnih dokumenata, ali ukoliko studenti shvate osnovnu logiku, lako će se „ušaltati“ u praksi.

Damir Židanić, predsjednik Odbora za financije i proračun HOK-a i član sekcije računovođa HOK-a,  predstavio je Kodeks za obavljanje računovodstvenih i knjigovodstvenih poslova i funkcije računovodstva čiji je osnovni cilj pojednostavljenje primjene Uredbe o zaštiti podataka, čiji potpisnici mogu biti obrtnici i dobrovoljni članovi HOK-a. Potpisnici Kodeksa obvezni su pridržavati se propisanih načela a provjeru istog obavljati će Komisija koja je formirana u tu svrhu.

 

Među nazočnim pratiteljima ovog skupa provedena je anketa, a rezultati su pokazali da se 95% nazočnih bavi računovodstvenom profesijom, 100% smatra da se zakoni mijenjaju prečesto i da se donose sa nejasnim odredbama, kao i da je računovodstvena struka preopterećena obvezama i rokovima, a 95% ispitanih smatra da je struka premalo uključena u donošenja zakonskih promjena.

 

Zaključak ovog Okruglog stola bio je da je računovođe potrebno prepoznati kao važnu kariku povezivanja poduzetnika, zakonodavstva i Porezne uprave, pa je sukladno tome naglašena i važnost prepoznavanja i vraćanja digniteta računovodstvenoj struci.